Jeste li probali kineske hurme, kivi, nar, smokve, pistacije iz Breze?

On je sanjar, entuzijast, čovjek čija strast prema egzotičnom voću ne poznaje granice. Već nešto više od deset godina, njegov vrt je poput čarobnog kraljevstva, mjesto gdje su se čuda dešavala pod njegovom brižnom rukom.

Kada je prvi put započeo svoju avanturu s egzotičnim voćem, to su bili mali koraci. Sjemenke su bile njegova prva „igračka“, a svaki dan je sa strpljenjem pratio njihov rast. Kako je vrijeme prolazilo, shvatio je da to nije samo posao, već istinska ljubav. To nije bio samo vrt; to je bila njegova oaza sreće i zadovoljstva.

Jednog dana, odlučio se na sadnice. To je bila velika prekretnica. Sadnice su donosile sigurnost, a kvaliteta njegovih plodova je postala impresivna. Njegov egzotični vrt postao je jedinstvena baza u cijeloj Bosni i Hercegovini, mjesto gdje su ljudi mogli vidjeti čuda prirode na jednom mjestu.

Danas, u svom čarobnom vrtu, Fahrudin uzgaja oko 40 različitih vrsta voća. Nisu to samo obične voćke; među njima su banane, smokve, tri vrste ribizle, osam vrsta grožđa, marakuja, pistacije, indijska banana, kineske hurme, borovnice iz kamčatke, avokad, kikiriki, ananas, badem, nar, kivi, mongolske borovnice, japanske kruške, japanske jabuke kaki, artičoka, magunja, masline i mnoge druge rijetke vrste. Međutim, posebno mjesto u njegovom srcu zauzela je kineska hurma, koja je postala prava senzacija.

• Kineska hurma je specifična jer je nema u Bosni i Hercegovini. Ja sam je donio iz Ulicinja kad niko nije imao, sad možda narod malo nabavlja”, priča Šahić. Na pitanje što je potrebno ovoj egzotičnoj biljci, odgovara: “Ne traži ništa posebno, na našim krajevima je nepoznata ali joj ne treba ništa. Ima specifičnost prave hurme, malo duguljasta i mekana kao saudijska. Ne treba joj ništa posebno da bi uspjela kod nas. Standardno kao i svaka voćka, ispočetka možda malo više treba povesti računa da ona krene, đubrivo, navodnjavanje… nije nešto specifično ali je rijetka u BiH – pojašnjava.

Na početku njegove egzotične voćarske avanture, mnogi su bili skeptični.

• Ispočetka su svi bili veliki skeptici. Nije mi niko vjerovao kad sam počeo sa smokvom. Međutim, dobro su se promijenile neke stvari. Na ovo narod sad pozitivno gleda, traže sadnice dok su se prije plašili. Sad traže i savjete, promijenila su se vremena. Drago mi je da su se i mladi ljudi počeli ovim baviti – s osmijehom govori Šahić.

Fahrudin ne čuva svoje znanje samo za sebe. Svoju strast i iskustvo nesebično dijeli na društvenim mrežama, redovno objavljujući snimke svojih sadnica uz savjete za sve one koji žele krenuti istim putem.

• Imam mnogo prijatelja, morate imati ljude koji su u tome i koji vole to pa čak i stručna lica. Treba uvijek istraživati i savjetovati se s ljudima. Kad sadnicu donesem uvijek treba dvije tri godine sadnicu upoznati i vidjeti šta joj treba. Ja nikad nisam prešućivao kada su u pitanju savjeti, drago mi je kada neko želi znanje i rado ga prenosim – ističe on.

Fahrudin Šahić nije samo voćar, on je čuvar čuda prirode i inspiracija za sve one koji sanjaju o uzgoju egzotičnog voća.