Hrvatska je jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih i privrednih partnera Bosne i Hercegovine, kao i snažan zagovornik našeg europskog puta
Razgovarao Asim ČABARAVDIĆ, snimio Ognjen KARABEGOVIĆ
SABAH info: U nepune dvije godine od kako obnašate dužnost veleposlanice Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, ponekad se čini da se valovito kreću međudržavni Postoji otvoren i kontinuiran dijalog odnosi dvije susjedne zemlje. Kako Vi ocjenjujete razinu odnosa i suradnje dvije prijateljske zemlje i kakve su mogućnosti da se ta suradnja unaprijedi?
Potencijali u turizmu i kulturi
Dr. sci. Elma Kovačević Bajtal: Hrvatska je jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih i privrednih partnera Bosne i Hercegovine, kao i snažan zagovornik našeg europskog puta.
Ekonomski odnosi su vrlo intenzivni – Hrvatska je jedan od glavnih trgovinskih partnera BiH, a postoji i značajna investicijska povezanost naročito u sektorima energetike, bankarstva i turizma. Također, Hrvatska je ključna tranzitna zemlja za BiH prema europskim i svjetskim tržištima. Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prošloj godini bio je oko 23,3 milijarde eura, od čega se 70 posto odnosilo na tržišta zemalja članica Europske unije, što je oko 3,2 posto manje u odnosu na 2023. godinu. Ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i BiH prošle godine, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBIH) iznosila je 8,3 milijarde konvertibilnih maraka, odnosno 4,24 milijarde EUR-a. Uvoz u BiH iz Hrvatske je iznosio oko četiri milijarde EUR-a, dok je BiH u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti nešto većoj od 1,2 milijarde EUR-a. Drugi najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine bila je Srbija, a slijede je Njemačka, Slovenija i Italija. Daljnje unaprjeđenje na svim nivoima i brojnim temama trgovinskih odnosa, infrastrukturnih projekata (autoceste, željezničke mreže, energetika) te povećanje investiranja mogu značajno pridonijeti unapređenju odnosa.
Podrška BiH na europskom putu kao što smo vidjeli prije donošenja odluke, Hrvatska, kao članica EU, bila je jedna od najsnažnijih zagovornika BiH u dobijanju kandidatskog statusa, te vjerujemo da će tako biti i kada se otvore pregovori sa EU. Osim privredne ogroman je potencijal saradnje u promociji turizma i kulture i smatram da obje zemlje mogu još bolje iskoristiti zajedničku baštinu i prirodne ljepote kroz regionalne projekte i turističke ponude. Ono na čemu Bosna i Hercegovina treba raditi je unapređenje infrastrukturnih veza tj. bolja prometna povezanost i modernizacija graničnih prijelaza olakšala bi protok roba, usluga i ljudi. Naravno, prostora za poboljšanje odnosa i saradnje uvijek ima: kako na već pomenutim, tako i na političkom planu koji nas, shodno regionalnom i ne baš veselom svjetskom kontekstu, ljudski, logički i prije svega interesno obavezuje na što tješnju bliskost i uzajamnu podršku jednih drugima. Na tom planu mudrosti, uzajamnog poštovanja i zajedništva nikada ne može biti previše.
SABAH info: Nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju respektabilan status unatoč nekim pokušajima da ga se mijenja, primjerice glede zastupljenosti i pozicije u Hrvatskom saboru. Bošnjačka je manjina pokazala na prošlim parlamentarnim izborima visok stupanj jedinstva i povezanosti što je urodilo plodom izborom Arminal Hodžića za saborskog zastupnika.
Dr. sci. Elma Kovačević Bajtal: Bošnjačka nacionalna manjina u Hrvatskoj pokazala je zavidan stupanj političke zrelosti i jedinstva, što se jasno očitovalo na posljednjim parlamentarnim izborima. Takva razina mobilizacije zajednice rezultirala je učinkovitom političkom zastupljenošću, koja može služiti kao primjer ubuduće. Smatram da je važno da Bošnjaci imaju svoj saborskog zastupnika. A o kome se personalno radi, sasvim je nevažno, ukoliko dotični kao njihov predstavnik, svoje djelovanje bazira na potrebama i interesima građana koje predstavlja. Građani su u prvom planu. I moraju to ostati, jer svi mi, kao njihovi predsta vnici, kako to sama ta riječ kaže – treba da predstavljamo građane a ne sebe. Ja upravo to nastojim činiti.
SABAH info: Korištenje digitalnih kanala, društvenih mreža i internetskih platformi omogućilo je bržu, izravniju i transparentniju komunikaciju na svim područjima život i rada?
Dr. sci. Elma Kovačević Bajta: Digitalizacija je postala neizostavan alat za informiranje, povezivanje i uključivanje građana u političke procese, osobito u manjinskim zajednicama koje su često teritorijalno raspršene. Ovakav pristup doprinosi većoj vidljivosti manjinskih tema u javnom prostoru i omogućuje kontinuirani dijalog između izabranih predstavnika i zajednice. Iako pojedinci u tome imaju svoj ulogu, presudna ostaje kolektivna svijest i angažman zajednice, jer bez jedinstva i aktivnog sudjelovanja ne bi bilo ni ovakvih rezultata. Upravo zato, snaga zajedništva, učešće u projektima i spremnost na korištenje novih alata komunikacije bitni su elementi daljnjeg jačanja uloge bošnjačke manjine u hrvatskom društvenom i političkom životu.
SABAH info: Kao novinar sam svjedok brojnih pokušaja da se Bošnjačka nacionalna manjina bolje, čvršće poveže s maticom Domovinom. Neke od nacionalnih manjina, primjerice talijanska, izborila se za Ugovor između vlada Hrvatske i Italije o suradnji u području kulture i obrazovanja. Zar se ne bi po tom modelu moglo ostvariti nešto između Hrvatske i Bosne i Hercegovine!?
Ugovorna osnova za svestranu kulturnu suradnju dviju susjednih zemalja već postoji!
Dr. sci. Elma Kovačević Bajtal: Shodno formulaciji vašeg pitanja, mogu reći sljedeće: Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske su 18.12. 2002. godine zaključile Ugovor o kulturnoj, prosvjetnoj i sportskoj suradnji. Isti je u prvoj polovici 2003. godine stupio na snagu. Člankom 2 stavak 1, navedenog Ugovora, određeno je da će “ugovorne strane poticati predstavljanje i upoznavanje kulturne baštine i suvremenog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva naroda obiju zemalja u području kazališne, likovne, filmske, glazbeno-scenske umjetnosti, književne i izdavačke djelatnosti i drugih područja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Dakle, ugovorna osnova za svestranu kulturnu suradnju dviju susjednih zemalja i njihovih naroda i građana u zadovoljavajućoj mjeri, po mom mišljenju, već postoji. Kada je u pitanju Bošnjačka nacionalna zajednica u Republici Hrvatskoj, želim podsjetiti da je ta zajednica organizirana i ima svoje predstavnike u različitim tijelima i asocijacijama kao što su: Vijeće bošnjačke nacionalne manjine; Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, Bošnjačka nacionalna zajednica RH i Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske. Svaka od tih organizacija ili asocijacija može da inicira prema ovome Veleposlanstvu ili drugim nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine ili Hrvatske izmjene, i/li dopune naprijed pomenutog ugovora ili donošenje drugih odgovarajućih propisa kojima bi se na još kvalitetniji način uredilo ovo pitanje.
SABAH info: Kulturno-informativni centar Ambasade BiH u Zagrebu zapažen je po plodnoj aktivnosti. Kakvi su daljnji planovi djelovanja Centra?
Dr. sci. Elma Kovačević Bajtal: Kulturno-informativni centar Ambasade BiH u Zagrebu, za razliku od ranijih perioda i mandata, zaista je postao značajno središte intenzivne i sistematske promocije bosanskohercegovačke kulture, umjetnosti i baštine u Hrvatskoj. Njegove aktivnosti, poput izložbi, književnih večeri, filmskih projekcija i panela, pridonose jačanju veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske i saradnje između udruga i građana. Zorno to potvrđuju podaci: od mog stupanja na mandat organizirali smo 56 kulturnih događaja, a od toga su 22 književne večeri (predstavljanje knjiga, večeri poezije i sl.), 18 izložbi (15 izložbi slika i 3 izložbe fotografija), 1 koncert, 1 kazališna predstava, 8 tribina, 4 predavanja. Pored toga smo u saradnji sa lokalnim vlastima iz BiH, organizirali 2 kulturno- gospodarstvena predstavljanja gradova (grad Bihać I Grad Tuzla). A u planu su, i u dogovorima smo, sa još nekoliko naših gradova. Kulturno-informativni centar Ambasade mora biti ogledalo ne samo Ambasade i Države, nego i naših građana u obje zemlje. Samo rad s građanima i za građane pravda naše postojanje.
Iako Centar nema svoj budžet za djelovanje, nastavit ćemo aktivno raditi na nekoliko ključnih smjerova kao što je to bilo i do sada: promocija književnosti, muzike, filmova i likovne umjetnosti iz BiH, turističkih promocija bh. regija, ali i raditi na iniciranju brojnih zajedničkih projekata sa hrvatskim institucijama. Nastavit ćemo raditi na povezivanju s mladima i akademskom zajednicom, nastavit ćemo saradnju sa bošnjačkim i svim drugim bh. zajednicama u Hrvatskoj koje to žele. Odnosno, sa svim drugim zavičajnim udrugama i organizacijama na povezivanju i unapređenju regionalne saradnje. Posebno želim istaći izuzetno dobrusaradnju s Islamskom zajednicom u Republici Hrvatskoj i Internacionalnom akademijom nauka I umjetnosti sa kojima smo organizirali 8 naučnih tribina.
U eri digitalnih komunikacija planiramo povećati svoju prisutnost na društvenim mrežama
Povezivanje mladosti uvijek ima svoje ljudsko, civilizacijsko i budućnosno opravdanje, posebno sa stanovišta dobrosusjedskih odnosa koje treba čuvati i razvijati na sve moguće način. U eri digitalnih komunikacija planiramo povećati svoju prisutnost na društvenim mrežama i time proširiti doseg svojih aktivnosti. Centar se prepoznaje kao značajna i dinamična platforma za povezivanje BiH i Hrvatske. Kao što rekoh, pokrenuli smo i jednu novost: “Predstavljanje bh. gradova u Zagrebu”. Do sada smo zajedno sa lokalnim zajednicama, turističkim organizacijama i privrednim komorama organizirali Dane Grada Bihaća i Dan Tuzle u Zagrebu. Slijedi organizacija predstavljanja i drugih bh. gradova i opština. Opštinu Stari grad Sarajevo, predstavili smo zajedno sa udrugom „jabih” kroz projekt Dani Sarajeva u Zagrebu.
SABAH info: Od 2008. do 2011. godine obnašali ste dužnost ambasadorice BiH u Kraljevini Norveškoj, gdje ima dosta naših zemljaka/inja. Čega se rado sjećate iz te prve diplomatske misije?
Dr. sci. Elma Kovačević Bajtal: Norveška je bila i ostala jedna od zemalja koje su pružile veliku podršku Bosni i Hercegovini, kako tijekom teških vremena, tako i kroz projekte obnove, razvoja i integracije bh. dijaspore. Dobro se sjećam razgovora sa Njegovim Veličanstvom Harald V. kraljem Norveške kada se prisjećao svog prisustva 1984. godine ceremoniji otvaranja Olimpijskih zimskih igara u Sarajevu, kao i toplog i profesionalnog prijema svih državnih institucija u Kraljevini Norveškoj njihovu otvorenost prema idejama i spremnost uspostave kontakata na svim nivoima, ali i sa pojedincima koji su razumjeli što se događalo za vrijeme agresije u BiH i njihove empatije i simpatije prema našim vrijednim građanima koji su, prema službenom izvještaju Norveške, bili jedna od najobrazovanijih grupacija u Norveškoj. Naravno imala sam izvrsnu saradnju sa svim udruženjima bh. građana, kao i sa brojnim istaknutim, poslovno uspješnim pojedincima, profesionalno afirmisanim i ljudski dokazanim u Norveškoj sa kojima sam i danas, nakon 14 godina od napuštanja Norveške, u kontaktu.
Sarajevo uvijek ima posebnu emociju za svakoga tko je s njim povezan
SABAH info: Zagreb nije daleko od Sarajeva, ali vjerojatno nedostaje Sarajevo. Kako iz Zagreba vidite stupanj razvoja glavnog grada BiH, napreduje li dovoljno?
Dr. sci. Elma Kovačević Bajtal: Sarajevo uvijek ima posebnu emociju za svakoga tko je s njim povezan, bilo kroz porijeklo, rad ili životna iskustva. Bez obzira na to koliko je Zagreb blizu, Sarajevo ima svoju jedinstvenu energiju, duh i ritam koji ga čine nezamjenjivim. Sarajevo je, uprkos svemu što je prošlo 90-tih godina, uprkos golgoti i ataku, uprkos nasilju i krvavoj opsadi, zadržalo svoj duh, svoju otvorenost i način ljudskog bivanja, koji stranim posjetiocima upada u oči kao posebna vrijednost Grada i njegovih građana. Ali, Sarajevo ne bi bilo to što jeste i po čemu je svjetski poznato, kad ne bi i dalje napredovalo i raslo, kako ljudski tako i na svim drugim planovima. Ukratko, što se tiče razvoja Sarajeva, posljednjih godina grad je prošao kroz vidljive promjene – u infrastrukturi, turizmu, pa i u poslovnom okruženju. Moderniziraju se određeni dijelovi grada, raste broj novih investicija, a turizam cvjeta. Međutim, istovremeno postoje izazovi poput saobraćajnih gužvi, zagađenja zraka i infrastrukturnih problema koji i dalje čekaju sustavna rješenja. Ili, kako to kažu stihovi naše stare sevdalinke: Sarajevo kao biser grane, pružilo se do Ilidže ravne. Ukratko Sarajevo raste i cvjeta. Ne samo prostorno, nego i u našim srcima. upravo zato, prostor za unapređenje saradnje uvijek postoji i na tome ćemo raditi u narednom periodu.
Želim se na kraju zahvaliti svim hrvatskim institucijama, Islamskoj zajednici u Republici Hrvatskoj s njenim predsjednikom muftijom akademikom dr. Azizom Hasanovićem na čelu, Berminu Meškiću, predsjedniku Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj – “Bošnjaci zajedno”, dr. Adisu Keranoviću, prof. dr. Seadu Berberoviću, Kadri Kulašinu, Edinu Nurkiću, Denisu Beganoviću, Senadu Pršić, Mireli Čaušević, Salihu Huremoviću, te ostalim bošnjačkim zajednicama širom Hrvatske (Zagreb, Pula, Crikvenica, Rijeka, Velika Gorica, Sisak, Split i dr.) i njihovim predstavnicima i članovima, zavičajnim udrugama bh. građana, akademiku prof. dr. Asimu Kurjaku, uspješnom poduzetniku Tomislavu Antunoviću, poduzetnici Snježani Koepruner, Svjetlanu Staniću, Ameli Čengić, Damiru Čauševiću, Janji Kulić, Iliji Buliću, Ivanu Miloloži, Vinku Ćuri, primadoni Sandri Bagarić, Krunoslavu Mariću, Renati Novoselec, Samiru Avdagić iz BNZ ali i mnogim drugim pojedincima iz političkog, kulturnog i poslovnih svijeta sa kojima sam u protekle nepune dvije godine ostvarila saradnju i bila u kontaktu. Hvala i Asimu Čabaravdić na razgovorima, a s kojim se poznajem dugi niz godina zahvaljujući zajedničkim prijateljima.
Ambasada će i ubuduće biti otvorena za sve bh. građane, za sve njihove prijedloge i inicijative koji doprinose razvoju i unapređenju saradnje na svim poljima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Ako ste svjedočili nekom događaju i želite podijeliti informacije javite se na mail brezax221@gmail.com
