2. Munja stvara temperaturu koja je pet puta viša od temperature na površini Sunca.

3. Svi kontinenti na Zemlji su širi na sjevernoj nego na južnoj hemisferi, ali nitko ne zna zašto.

4. Astronauti ne mogu podrigivati dok su u svemiru (nije da ne smiju, već ne mogu!).

5. Kada bi netko bio u izvanzemaljskom prostoru bez ikakve zaštite (vozila i sličnog), prije bi eksplodirao nego se ugušio jer ne postoji tlak zraka.

6. Astronauti su viši dok su u svemiru nego dok su na Zemlji.

7. Dok su u svemiru, astronauti ne mogu kako ni plakati jer nema gravitacije, pa suze ne padaju niz lice.

8. Potrebno je osam i pol minuta za svjetlost da dođe od Sunca do Zemlje.

9. Jupiterov mjesec Ganimed je veći od planeta Merkura!

10. Na cijeloj Zemlji munje udaraju oko 6.000 puta u jednoj minuti.

11. Više od 20 milijuna meteorita ulazi u Zemljinu atmosferu svakog dana.

12. Sunce je zvijezda.

13. Zemlja je svakog dana teža za kojih 100 tona zbog svemirske prašine koja stalno pada.

14. Zemlja je toplija za 0,02 stupnja kada je Mjesec pun.

15. Zemlja se sporije okreće u ožujku nego u rujnu.

16. Zemlja je teška oko 6.600.000.000.000.000.000.000 tona.

17. Srce astronauta se smanji kada je u svemiru.

18. Sunce je oko 330.330 puta veće od Zemlje.

19. Volumen Mjeseca isti je kao i volumen Pacifika.

20. Alan Shepard je prvi čovjek koji je na površini Mjeseca zaigrao golf. Kao palica mu je poslužila sprava za uzimanje uzoraka tla. Prvi udarac je bio vrlo kratak, dok je kod drugog udarca golf loptica, prema njegovim riječima, ‘odletjela miljama daleko’.

21. Venera je jedini planet koji se okreće u smjeru kazaljke na satu.

22. Sunce proizvodi tako mnogo energije da se vjeruje da svake sekunde jezgra Sunca emitira energiju istu kao što je ona kod 100 milijardi nuklearnih bombi. Prilično nezamislivo!

23. Obično se misli da je Galileo Galiei izumio teleskop. No, prema najnovijim saznanjima, smatra se da to ipak nije bio on, već Nizozemac Johannes Lippershey koji se bavio proizvodnjom naočala. Galileo ga je, čini se, prvi koristio za promatranje svemira.

24. Svjetlosti koja dolazi s jako udaljenih galaksija i zvijezda zapravo je potrebno mnogo vremena da bi došla do nas. Stoga, kada pogledamo u nebo, vidimo objekte koji su se pojavili prije stotinu, tisuću ili više godina prije, mi zapravo gledamo u prošlost.

25. Iako je Merkur planet najbliži Suncu, temperatura se na njemu često spušta ispod nule. Zašto? Merkur ima jako rijetku atmosferu, toliko rijetku da se često misli da je uopće nema, pa ne postoji ništa što će toplinu zarobiti na površini. Zato je tamna strana Merkura (ona koja nije okrenuta Suncu) jako hladna. S druge pak strane, Venera je udaljenija od Sunca, ali je mnogo toplija od Merkura. Ona ima jako gustu atmosferu koja zarobljava toplinu na površini.