BiH na začelju regiona po participaciji mladih: Nema mladih na pozicijama odlučivanja
Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje za zemljama regiona kada je riječ o učešću mladih u društvenim, ekonomskim i političkim procesima, pokazuje najnoviji Regionalni izvještaj o participaciji mladih za Zapadni Balkan i Tursku, predstavljen u Sarajevu u okviru projekta „Stronger Voices for Better Choices“, koji finansira Evropska unija. Indeks participacije mladih je alat koji kroz 25 indikatora mjeri političko, ekonomsko i društveno učešće mladih i omogućava poređenje Bosne i Hercegovine s drugim državama regiona, a razvila ga je Fondacija Ana i Vlade Divac iz Srbije..
„Ono što je posebno važno jeste da ovaj indeks daje mogućnost da podatke koje prikupljamo kompariramo sa zemljama regiona i vidimo gdje se zapravo nalazimo, ali i šta institucije trebaju poduzeti kako bi se položaj mladih unaprijedio“, kazao je Aziz Đipa, voditelj Odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanja pri Institutu za razvoj mladih KULT.
Prema podacima za 2024. godinu, Bosna i Hercegovina nalazi se na samom začelju, sa ukupnim indeksom od 55, dok pojedine zemlje regiona, poput Srbije, dostižu vrijednosti i do 78.
Kako je pojasnio Đipa podaci za Indeks prikupljaju se od nadležnih institucija i statističkih agencija, a obrađuju se za godinu u kojoj su zvanično dostupni i verificirani. „Nažalost, indeks pokazuje da je Bosna i Hercegovina na začelju kada je riječ o ukupnoj participaciji mladih. Kada pogledamo tri ključne dimenzije – političku, ekonomsku i društvenu – vidimo da smo u gotovo svim segmentima ispod većine zemalja regiona“, rekao je Đipa.
Posebno zabrinjavaju podaci o političkoj participaciji mladih, koja je ocijenjena kao najslabija karika. Mladi u Bosni i Hercegovini gotovo da nemaju pristup pozicijama moći i odlučivanja. „Na državnom i entitetskom nivou nemamo mladih na pozicijama ministara, a njihovo učešće u parlamentima je minimalno. U suštini, mladi su gotovo nevidljivi kada je riječ o donošenju odluka“, naglasio je Đipa.
Ova konstatacija dodatno je potvrđena podacima za 2024. godinu, prema kojima nijedna mlada osoba ne obavlja neku od ključnih funkcija u izvršnoj vlasti. „Nemamo mladih načelnika, nemamo mladih među ministrima, savjetnicima i nosiocima izvršne vlasti. Govorimo o nula posto mladih na pozicijama odlučivanja“, upozoreno je tokom prezentacije, uz ocjenu da ovakav podatak zahtijeva ozbiljno preispitivanje postojećih politika i praksi.
Ni u drugim oblastima situacija nije značajno bolja. Iako je ekonomska participacija relativno najbolje rangirana dimenzija, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s visokom stopom nezaposlenosti mladih, kao i izraženom dugoročnom nezaposlenošću. „Iako smo u ovom segmentu nešto bolje pozicionirani u odnosu na političku i društvenu participaciju, i dalje imamo vrlo nisku stopu zaposlenosti mladih i niz nepovoljnih ekonomskih pokazatelja“, pojasnio je Đipa.
Jedan od najzabrinjavajućih podataka odnosi se na broj mladih koji se nalaze izvan svih društvenih tokova. Prema procjenama iz izvještaja, oko 20 posto mladih u Bosni i Hercegovini pripada NEET kategoriji (nisu zaposleni, nisu uključeni u obrazovanje niti u programe obuke). „To su mladi ljudi koji su potpuno izvan sistema. Oni ne učestvuju ni u ekonomskim ni u društvenim procesima, što ih čini praktično nevidljivima“, istaknuto je.
Predstavljanje izvještaja pratila je i panel diskusija pod nazivom „Od kvote do stvarnog uticaja: Zašto žene nemaju ravnopravnu moć u procesima odlučivanja?“, koja je otvorila dodatni sloj rasprave o participaciji i ovaj put kroz prizmu rodne ravnopravnosti i položaja mladih žena. Panel je okupio predstavnike institucija i organizacija koji su ukazali na jaz između formalne zastupljenosti žena i njihovog stvarnog uticaja u političkom i društvenom životu. Učesnici su bili Irma Rešidović iz Vijeća mladih FBiH, Lejla Hodović iz Gender Centra FBiH, Saša Leskovac iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine te Aziz Đipa.
Učesnici su se složili da, iako postoje određeni zakonodavni mehanizmi poput rodnih kvota, oni sami po sebi nisu dovoljni da osiguraju ravnopravno učešće žena. Žene su često dio političkih i društvenih struktura, ali bez stvarnog pristupa ključnim pozicijama, resursima i neformalnim kanalima odlučivanja.
Poseban fokus stavljen je na položaj mladih žena, koje se nalaze na presjeku dvije vrste isključenosti kao mlade osobe u sistemu koji generalno ne uključuje mlade, ali i kao žene u kontekstu rodne neravnopravnosti. Tokom diskusije istaknuto je da njihova participacija često ostaje na simboličkom nivou, bez stvarne mogućnosti da utiču na procese koji ih direktno pogađaju.
Govoreći o ovim izazovima, učesnici panela otvorili su pitanja o ulozi političkih stranaka, institucija i društvenih normi u održavanju postojećeg stanja, ali i o tome da li postojeći mehanizmi za uključivanje žena zaista doprinose ravnopravnoj raspodjeli moći. Diskusija je ukazala i na potrebu da se uspjeh politika rodne ravnopravnosti ne mjeri samo brojem žena u institucijama, već njihovim stvarnim uticajem.
Izvještaj, kako je naglašeno, ne treba posmatrati kao obeshrabrujući, već kao dokument koji pruža jasne smjernice za unapređenje položaja mladih. U tom kontekstu, preporučeno je da nadležne institucije sistematski prikupljaju podatke o mladima u oblastima političkog, ekonomskog i društvenog učešća, te da ti podaci budu javno dostupni, razvrstani po dobi i spolu i objavljeni u otvorenim formatima.
Istovremeno, naglašena je potreba za konkretnim mjerama koje će povećati uključenost mladih i žena u procese donošenja odluka, uključujući razvoj posebnih strategija, unapređenje pristupa tržištu rada, jačanje programa preduzetništva i neformalnog obrazovanja, kao i razmatranje dodatnih mehanizama koji bi osigurali stvarnu, a ne samo formalnu participaciju.
Ovo je druga godina kada se prezentira Indeks participacije mladih za Zapadni Balkan i Tursku kojeg je razvila Mreža organizacija mladih još 2016. godine te se od tada izdaje svake godine. Mreža je uspostavljena kroz projekt kojim koordinira Fondacija Ana i Vlade Divac iz Srbije. Projekt “Stronger Voices for Better Choices – Youth Hub for WB&T” provodi sedam organizacija: Fondacija Ana i Vlade Divac (Srbija) (lider konzorcija), Beyond Barriers Association (Albanija), Institut za razvoj mladih KULT (Bosna i Hercegovina), Democracy for Development (Kosovo), NVO Prima (Crna Gora), Youth Alijansa Kruševo (Sjeverna Makedonija) i Community Volunteers Foundation (Turska).
Ako ste svjedočili nekom događaju i želite podijeliti informacije javite se na mail brezax221@gmail.com
